Kako se boriti protiv stresa?

Što je stres?

Stres je stanje koje nastaje kada smo suoceni s dogadjajima koje smatramo prijetecima za vlastitu dobrobit ili kada smo u situacijama koje od nas traze ulaganje posebnog napora kako bi udovoljili zahtjevima koji su nam postavljeni. Dakle, sve ono sto prepoznajemo kao neposrednu opasnost, povredu, gubitak, prijetnju ili izazov, u nama automatski izaziva jak emocionalni dozivljaj nakon kojega slijedi prirodna reakcija nasega organizma.

U stanju stresa luci se velika kolicina hormona adrenalina neposredno u krvotok, uslijed cega, primjerice, dolazi do povecavanja brzine i jacine otkucaja srca, povisenja krvnog tlaka, porasta temperature tijela, porasta misicnoga tonusa te ubrzavanja procesa disanja. Iako je izlucivanje adrenalina u mnogim, posebno opasnim i kriznim situacijama, korisno jer omogucava ispravno reagiranje i ocuvanje fizickoga ili psihickog integriteta covjeka, dugotrajna i intenzivna izlozenost stresu moze imati izuzetno negativan ucinak.

Simptomi i posljedice nagomilanog stresa

Stres prate odredjeni, kako psihicki, tako i fizioloski simptomi. Medju najcescim tjelesnim pokazateljima stresnoga stanja su lupanje srca, glavobolja, ubrzano disanje, sveopci umor, titranje ociju, mucnina, zelucani problemi, napetost u misicima, znojenje ruku ili stopala, povisena temperatura tijela, hladne ruke ili stopala, drhtanje ruku te razliciti tikovi.
Medju psihickim simptomima najizrazeniji su gubitak koncentracije, povlacenje u sebe, sutljivost, nesanica, nocne more, osjetljivost, ranjivost, nezainteresiranost, strah, buntovnost, sklonost incidentima, ovisnost o drugima, podilazenje drugima, unutarnji nemir, te agresivnost.

Nagomilani stres izaziva citav niz razlicitih poremecaja u psiho-fizickom funkcioniranju, koji, ako se ne poduzmu odredjeni koraci koji ce omoguciti pojedincu izbjegavanje ili prilagodbu na stresne situacije, vrlo brzo prelaze u razlicita bolesna stanja, a potom mogu rezultirati i potpunim psihickim ili fizickim slomom.

Izmedju ostalog, stres negativno utjece na imunoloski sustav covjeka i cini ga podloznijim razlicitim bolestima, posebno zarazama i kancerogenim promjenama. Nadalje, dogadja li se intenzivno i ucestalo, u biti pozitivna reakcija nasega organizma na stresnu situaciju, izlucivanje hormona stresa, znatno povecava mogucnost pojave mozdanog i srcanog udara, angine pectoris, te cira na zelucu i dvanaestercu. Stres se s pravom optuzuje i za mnoge kozne bolesti, primjerice, herpes i neurodermatitis te razlicite alergije. Stres moze uzrokovati glavobolje i migrene, bolesti bubrega, disnog sustava te upalne bolesti ociju. Kao reakcija na dugotrajan stres vrlo cesto se javlja slom zivaca, ovisnost o alkoholu ili drogama, te razliciti oblici depresije.