Moj mali dio svemira

Ugodna terasa ili balkon predstavljaju eksterijerski dio dnevne zone i na taj način obogaćuju njen sadržaj. Kontakt s vanjskim prostorom nužan je dio stanovanja, ali i potreba usađena duboko u sve nas. Pojedinci, privilegirani osobito povoljnim položajem vlastite kuće ili stambene zgrade u kojoj žive, doista mogu uživati u prirodi koja ih okružuje, zadivljujućim pogledima, svježem zraku i mogućnosti vlastitog kreiranja ambijenta terase ili balkona.

Za pothvat pretvaranja vanjskog sadržaja u oazu za uživanje, nije bitna veličina prostora već dobra volja i maštovitost, koju u nedostatku vlastite može zamijeniti stručna. Ekstenziju unutarnjeg prostora prema vanjskom, u obliku terase ili balkona treba iskoristit na najbolji mogući način, jer upravo ovaj vanjski prostor može postati dodatni sadržaj vašeg stambenog prostora: osim za uživanje, može se koristiti kao hobi ili radni prostor, mjesto za druženje s prijateljima, dječju igru na otvorenom ili omiljeno mjesto za pisanje školskih zadaća i učenje.

Za kvalitetno uređenje vanjskih prostora su vam potrebne lončanice s biljkama iz podneblja u kome živite (zbog klimatskih uvjeta). Lončanice trebaju biti dekorativne te usklađene s odabranim stilom uređenja. Dimenzije biljaka trebaju biti prilagođene veličini raspoloživog prostora kako ga svojom veličinom ili količinom ne bi zagušile. Ukoliko ste alergični na pelud, birajte lisnate biljke bez cvjetova kako biste izbjegli veće količine peludi u neposrednoj blizini.

Nakon što ste ozelenili i osvježili balkon ili terasu, odaberite prikladnu garnituru za sjedenje. Veličina stola te tip i ukupan broj stolica i u ovom će slučaju ovisiti o veličini raspoloživog prostora. Imajte na umu da ćete u manjem prostoru potreban broj sjedećih mjesta lakše zadovoljiti odabirom stolica manjeg formata i stolom s mogućnošću razvlačenja. Masivne garniture nisu preporučljive za manje prostore kao što su balkoni.

Osim garnitura za sjedenje, vanjski prostori mogu biti opremljeni sofama, ležaljkama, ljuljačkama i ostalim atraktivnim komadima vrtnog namještaja koje se nudi na tržištu. Namještaj za opremanje vanjskih prostora se izvodi od različitih materijala i dostupan je po različitim cijenama. Plastični, drveni, metalni, kovani, ratan stolci, stolice, sofe i ostali komadi namještaja idealno će poslužiti pri opremanju vanjskih prostora te im dati konačan ugođaj prema vašoj želji – klasičan, moderan, stilski, rustikalni, egzotični itd.
Dobra rasvjeta vanjskog prostora terase ili balkona bit će ključni faktor pri kreiranju večernjeg ugođaja. Lampe, svijeće, baklje te ugrađena rasvjeta pomoći će vam da kreirate ugođaje prema trenutnim željama i potrebama. Noćni efekti su vrlo bitni, jer svjetlost sa svojim kreacijama – sjenama i naglascima, sudjeluje u kreiranju vanjskog prostora koji ima različite dnevne i noćne ugođaje.

Balkoni i terase obogaćuju stambeni prostor te sjedinjuju interijer i eksterijer. Posvetite se uređenju vanjskih prostora, jer će konačni rezultati biti doista zadivljujući, a vi ćete nekoliko mjeseci provesti uživajući u ambijentu koga ste sami kreirali.

Koliko nježnosti, emotivnosti i ljubavi......

Srce nije kamen

Ne zaboravi nikad, na tvojoj sam strani
da volis me niko ti nece zabranit'
jos minut pa ponoc i suza za kraj
al' tu sam za tebe, znaj

Refren
Jer srce nije kamen
ne, srce nije kamen
da ga samo bacis iz kaputa
kao kartu poslije puta

Srce nije kamen
ne, srce nije kamen
kad pukne na dva dijela nije vrijedno
jer vise ne kuca ko jedno
srce nije kamen

Tebi je lako proglasit' me greskom
skupit' sve stvari i otic' sa smijeskom
sad ti je lako, a lose kad krene
onda se sjetis mene

Refren

U dusu me tvoj pogled tak'o
lomim se, pucam ko staklo
kako da kazem ti zbogom
kad sve gubim s tobom

Refren

Toše

Snaga uma

Život poput leptira, šaren, nježan i krhak, dok se okrenemo proleti....Treba ga znati cijeniti.

Voda

Izvor života.... U Slavoniji i Baranji postoje mjesta o kojima čovjek može samo sanjati. Treba doživjeti, udahnuti slavonske mirise, oslušnuti mir i dotaknuti tlo, sjediniti se sa obzorjem....

Proljeće

Buđenje...... sasvim je blizu

Nadolazak proljeća

Pliš - Mališčak (/www.pp-papuk.hr)

Južne padine Papuka - Pliš i Mališčak, botanički su najzanimljivije područje Parka prirode. Lokalitet je omeđen potocima Veličanka i Stražemanka, a nalazi se na plitkim tlima i obiluje brojnim submediteranskim biljkama.
U strmim stranama, izloženim grebenima i glavicama, na nadmorskoj visini 350-600 m, na površinu izbijaju dolomitne stijene. Na tom području koje je stalno osunčano i bez značajnije vlažnosti prirodno rastu zrele šume hrasta medunca i crnog jasena uz pokoji grab, brekinju, pitomi kesten, bukvu i crni bor. Zbog velikog pada terena i gustog grmlja teren je mjestimično i neprohodan, a između šikara se javljaju oaze kamenjara. Osunčanost, plitko tlo i teška pristupačnost na najsušim terenima omogućili su uvjete za opstanak rijetke i zanimljive flore Parka prirode. Na Plišu i Mališčaku obitava najviše zaštićenih biljnih vrsta na Papuku.

Kavkaski divokozjak
Doronicum orientale Hoffm.
(syn. D. caucasicum Bieb.)
Porodica - A s t e r a c e a e (=C o m p o s i t a e)

Kavkaski divokozjak zeljasta je trajnica s podzemnim podankom i razgranjenim podzemnim vriježama. Stabljika je visoka 20-60 cm, uspravna, pri dnu vunasto dlakava. Prizemni su listovi na dugim peteljkama, srcoliki i široko urezani, a rubovi lista kratko nazubljeni. Na povoljnim staništima vrlo su gusto raspoređeni na tlu. Na stabljici dolaze 1-2 ovalna i srcasta lista koja obuhvaćaju stabljiku. Listići cvjetnog ovoja su po obodu s trepljama i kraći su od jezičastih cvjetova. Na stabljici se većinom razvija samo jedna cvjetna glavica u promjeru 4-6 cm. Jezičasti cvjetovi na vrhu završavaju s 2-3 nejednaka zupca. Cvjetne glavice su žute boje. Svi biljni dijelovi su otrovni. Biljka se razmnožava plodovima (roške), ali mnogo više vegetativno, podzemnim vriježama.
Biljka raste u šumama brdskog i planinskog pojasa, često na stjenovitoj podlozi i među grmljem. Brojnost se smanjuje uslijed sječe šuma i šikara ili uslijed branja. Vrsta je zaštićena 10. lipnja 1958. god. temeljem Zakona o zaštiti prirode na svim prirodnim nalazištima.

Crveni likovac
Daphne cneorum L.
Porodica - T h y m e l a e a c e a e

Crveni likovac je zimzeleni grmić visine 10 do 40 cm. Grančice su dosta duge, ravne ili malo savijene, tanke i glatke. Listovi su kopljasti, sjedeći i tamnozeleni. Na vrhovima grančica dolazi 5-10 cvjetova združenim u glavičaste cvatove. Cvjetovi su najčešće crvene, a rjeđe bijele boje i ugodnog mirisa. Plod je okruglasta boba u početku žutosmeđe, a kasnije crvenkastosmeđe boje.
Raste na suhim vapnenačkim staništima, kamenjarima i brdskim travnjacima. Vrsta je rijetka i ugrožena zbog branja dekorativnih cvjetova, a zaštićena je Zakonom o zaštiti prirode od 16.travnja 1952. godine.

Blijedožuti jaglac
Primula veris Huds.
Porodica - P r i m u l a c e a e

Rani jaglac je višegodišnja zeljasta biljka s kratkim korijenom. Listovi tvore prizemnu rozetu, oni su čvrsti, jajastog ili duguljasto jajastog oblika, postupno ili naglo prelaze u peteljku. Između lisne rozete izbija cvjetna stapka visoka i do 20 cm. Cvjetovi su veliki, pravilni, žute boje, na vrhu cvjetne stapke skupljeni u štitasti cvat.
Ova vrsta jaglaca raste na humusnom tlu, često među kamenjem, na sunčanim travnjacima i grmljem obraslim obroncima, te uz rubove šuma gorskih i pretplaninskih položaja. Kao i sve proljetnice, dosta se bere, pa je prorijeđen i treba ga zaštititi.

Zečica
Phyteuma orbiculare L.
Porodica - C a m p a n u l a c e a e

Zečica je zeljasta trajnica visoka oko 10 do 50 cm, mesnatog i sočnog korijena. Stabljika je jednostavna, gola i nosi 1 ili više glavičastih cvatova. Listovi su goli, eliptični ili kopljasti, na rubovima najčešće nazubljeni. Donji i srednji listovi su na peteljkama, a gornji su sjedeći. Vjenčić je valjkasto cjevast, izdužen i srpasto savijen i rascijepan u 5 režnjeva tamnoljubičastomodre boje. Cvjetovi su skupljeni u glavičasti cvat od 15 do 30 cvjetova.
Biljka raste na kamenjarskim travnjacima i pretpla-ninskim rudinama, u pukotinama stijena od gorskih do pretplaninskih položaja.

Jasenak
Dictamnus albus L.
Porodica - R u t a c e a e

To je višegodišnja biljka, valjkastog, razgranjenog i bijelog podanka iz kojega se može razviti više stabljika. Cijela biljka odiše po limunu ili cimetu zbog eteričnih ulja.
Stabljika je manje-više gusto dlakava, a u gornjem dijelu s crnim žlijezdama. Donji listovi na stabljici su sjedeći, a gornji imaju peteljke i neparno perasto su rasperani u 7 do 9 liski, odozgo tamnozeleni i kožasti. Cvjetovi su veliki, ružičasti i skupljeni u uspravni grozdasti cvat.
Jasenak najčešće raste u kserotermnim šumama i šikarama zajednica hrasta medunca (Quercus pubescens), na suhim rastresitim, blago do umjereno kiselim humusnim tlima. Najčešće dolazi na vapnenačkoj podlozi.

Zima

Grad se smrznuo na hladnoći koja se uvlači u kosti. Pahulje poput leptira, nošena vjetrom, lepršaju... A srce.... kao sleđeni listić, ne navikao na uspavane ljepote leda.