Dunje mame mirisom, bojom, okusom...

Plodovi dunje imaju ugodan miris, ali pomalo trpak okus zbog čega se uglavnom konzumiraju kuhane ili pečene.

Dunju su još pripremali i stari Grci. Izdubili bi je, napunili medom i pekli poput jabuka.
Još tada je ona simbolizirala sreću i blagostanje. A i danas se o njoj pjeva u mnogim ljubavnim pjesmama.

Najčešće se od dunje pripremaju marmelade i kompoti. Zanimljivo je da upravo riječ marmelada potječe od portugalske riječi za dunju – marmelo. Zbog obilja sluzi kompot pripremljen od dunja vrlo je koristan kod upala želuca, crijevne sluznice i dišnih putova.

Svježa dunja stavlja se na manje posjekotine kako bi brže zarasle.

Sjemenke pa imaju moć upijanja vode u kojoj se ostave, a takva sluz idealno je sredstvo za liječenje rana od dugotrajnog ležanja, opekotina i raspucale kože.
Ukuhani sok od dunja dobro je sredstvo za sprečavanje proljeva.

Svježe dunje čuvaju se u plastičnim, zatvorenim vrećicama do dva mjeseca.

U našim krajevima posebno se priprema sir od dunja i slatko od dunja.

Voćni sir od dunja Dubrovčani nazivaju kotunjata. Priprema se ovako:

Sastojci: 2 kg očišćenih dunja, 600 g šećera, 1 limun
Priprema:
Dunje operite, ogulite, prerežite napola, očistite od sjemenki, narežite na kockice i kuhajte u vodi dok ne omekšaju.
Kuhane dunje propasirajte i kuhajte na laganoj vatri 15 minuta.
Umiješajte limunov sok, šećer i nastavite kuhati uz neprekidno miješanje još 30-ak minuta.
Topli sir od dunja izlijte u odgovarajuće kalupe koje ste prethodno premazali uljem.
Dobro ohladite, istresite iz kalupa i narežite.
Kotunjatu poslužite uz očišćene polovice oraha.

Slatko od dunja

Sastojci: 1 kg dunja, 1250 gr šecera, 100 gr oraha, po ukusu limontusa
Priprema:
Dunje oprati, oljuštiti, ostrugati i svježe uroniti u gusto ukuhan sirup od šećera.
Po ukusu dodati limuntos, a pred kraj kuhanja dodati i isjeckane orahe.
Vruće slatko sipati u zagrijane tegle, prekriti vlažnim ubrusom, pustiti da prenoći i sutra povezati.

(preuzeto sa .covermagazin)