Kako se boriti protiv stresa?


Što je stres?

Stres je stanje koje nastaje kada smo suoceni s dogadjajima koje smatramo prijetecima za vlastitu dobrobit ili kada smo u situacijama koje od nas traze ulaganje posebnog napora kako bi udovoljili zahtjevima koji su nam postavljeni. Dakle, sve ono sto prepoznajemo kao neposrednu opasnost, povredu, gubitak, prijetnju ili izazov, u nama automatski izaziva jak emocionalni dozivljaj nakon kojega slijedi prirodna reakcija nasega organizma.

U stanju stresa luci se velika kolicina hormona adrenalina neposredno u krvotok, uslijed cega, primjerice, dolazi do povecavanja brzine i jacine otkucaja srca, povisenja krvnog tlaka, porasta temperature tijela, porasta misicnoga tonusa te ubrzavanja procesa disanja. Iako je izlucivanje adrenalina u mnogim, posebno opasnim i kriznim situacijama, korisno jer omogucava ispravno reagiranje i ocuvanje fizickoga ili psihickog integriteta covjeka, dugotrajna i intenzivna izlozenost stresu moze imati izuzetno negativan ucinak.

Simptomi i posljedice nagomilanog stresa

Stres prate odredjeni, kako psihicki, tako i fizioloski simptomi. Medju najcescim tjelesnim pokazateljima stresnoga stanja su lupanje srca, glavobolja, ubrzano disanje, sveopci umor, titranje ociju, mucnina, zelucani problemi, napetost u misicima, znojenje ruku ili stopala, povisena temperatura tijela, hladne ruke ili stopala, drhtanje ruku te razliciti tikovi.
Medju psihickim simptomima najizrazeniji su gubitak koncentracije, povlacenje u sebe, sutljivost, nesanica, nocne more, osjetljivost, ranjivost, nezainteresiranost, strah, buntovnost, sklonost incidentima, ovisnost o drugima, podilazenje drugima, unutarnji nemir, te agresivnost.

Nagomilani stres izaziva citav niz razlicitih poremecaja u psiho-fizickom funkcioniranju, koji, ako se ne poduzmu odredjeni koraci koji ce omoguciti pojedincu izbjegavanje ili prilagodbu na stresne situacije, vrlo brzo prelaze u razlicita bolesna stanja, a potom mogu rezultirati i potpunim psihickim ili fizickim slomom.

Izmedju ostalog, stres negativno utjece na imunoloski sustav covjeka i cini ga podloznijim razlicitim bolestima, posebno zarazama i kancerogenim promjenama. Nadalje, dogadja li se intenzivno i ucestalo, u biti pozitivna reakcija nasega organizma na stresnu situaciju, izlucivanje hormona stresa, znatno povecava mogucnost pojave mozdanog i srcanog udara, angine pectoris, te cira na zelucu i dvanaestercu. Stres se s pravom optuzuje i za mnoge kozne bolesti, primjerice, herpes i neurodermatitis te razlicite alergije. Stres moze uzrokovati glavobolje i migrene, bolesti bubrega, disnog sustava te upalne bolesti ociju. Kao reakcija na dugotrajan stres vrlo cesto se javlja slom zivaca, ovisnost o alkoholu ili drogama, te razliciti oblici depresije.

Primjedbe

Objavi komentar

Popularni postovi s ovog bloga

Imam dvorište, želim vodeni vrt

Slika
Imamo maleno dvorište koje nam puno znaći nakon napornog radnog dana. Želimo ga što bolje opremiti, pretvoriti u oazu mira, tišine, onako kako nama odgovara, kako volimo, osijećeamo se sretnim i opuštenim. Kada vidimo jedan takav vrt, pomislimo kako puno košta uređenje i da je zahtijevan posao. No to nije niukom slučaju. Samo malo mašte i vaš će prostor oživjeti, ozelenjeti i dobiti novi sjaj. Kamenje, biljke, voda, pokoje drvce......sve što možete nači šetajući negdje u prirodi može dobro poslužiti. Danas ima dakako i u velikim centrima za kupiti sve potrebito za jedan takav vrt, sve u svemu uz malu truda i mašte možete si stvoriti svoj maleni raj na zemlji. Za početak trebamo vrt, očišćen od korova i smeća nepotrebnog. Moramo zamisliti točno što si želimo u njemu. Ako želimo stvoriti umjetno jezerce dobro bi bilo znati da danas stvarno ima fantastične opreme od korita raznih oblika i dimenzija, folija koje idu u njega, zatim pumpi i filtera, razne rasvijete, klupice i mostići, ogradi
Pročitajte više

Gospodinova Krunica

Slika
Jednostavno ju obožavam, imam ju doma kao lončanicu, a imam ju i vani u zemlji, no kako je podneblje u kojem živim hladnije preko zime, lončanica je bolja solucija, dok recimo u Dalmaciji predivno izgleda kao penjačica po ogradama. Iz porodice Passifloraceae , kod nas poznata kao Isusova krunica, mene uvijek oduševi predivnim cvijetovima. Postojbina joj je u Brazilu i Peruu, no u našu Europu stigla je u 17 stoljeću. Cvate u ljeto i jesen, a koristi se za ukrašavanje balkona, terasa, sjenica, zidova, upravo zato što je penjačica i ima malene vitice kojima se spretno plete prema vašim željama, pa ju je potrebno samo usmjeravati u pravcu koji želite ukrasiti. Iako kažu da se može i sjemenkom razmnožiti, osobno sam ju dobila kao malenu sadnicu, biljčicu i tako sam ju uzgojila. Potrebno joj je dosta sunca, a voli rahlu i pjeskovitu zemlju, obilno i često zaljevanje, preko zime malo rjeđe. Cvjetovi imaju blagi i nježni miris i stvarno su iznimni, preljepi, zelenkastobijele boje, poput vjen
Pročitajte više

Kalanhoa - Kalanchoe

Slika
Za sve one ljubitelje cvijeća koji baš i nemaju previše znanja o uzgoju raznog bilja ili kako vele da im cvijeće ne ide od ruke, postoji biljka koja cvjeta zimi na toploj južnoj prozorskoj dasci, a i ljeti na balkonu. To je kalanhoa. Može se nabaviti u raznim bojama:bijeloj, narančastoj, rozoj, crvenoj, ljubičastoj... Nije baš jako velika (od skromnih 10 cm pa do nekih 30 cm) tako da ćete vjerojatno naći mjesta i za nju. Jedino na što se mora pripaziti je voda. Ne smije se puno zalijevati, jer ona je vrsta sukulenta. Tek svakih 12-15 dana zimi ili 7-10 dana ljeti. Ustvari najbolje je popipati zemlju i kad je sasvim suha i rastresita zaliti kalanhou. Ako vidite da je tužna (onako klonuli listovi i pojava plijesni) znači da ste ipak pretjerali. Tada odstranite gnjile izdanke, pustite da se sasvim osuši i vjerojatno će se oporaviti. Nikada je ne prskajte po lišću. Prihranite je jednom mjesečno. Razmnožava se iz sjemena i pomoću reznica. Jednostavnije je reznicama tj. mladim izdancima koj
Pročitajte više